Digitalna revolucija transformisala je način rada zdravstvenih ustanova. Podaci pacijenata se sve više digitalizuju, što omogućava efikasnije pružanje zdravstvene zaštite. Međutim, s rastućom digitalizacijom raste i ranjivost na cyber napade.
Cyber napadi na zdravstvene ustanove predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti pacijenata. Ovi napadi mogu ometati rad bolnica, otežati pružanje zdravstvene zaštite i ugroziti privatnost pacijenata.
Ovaj članak će istražiti šta se dešava tokom cyber napada na zdravstvenu ustanovu, te pružiti savjete o tome kako se bolnice mogu zaštititi i smanjiti rizik od ovog rastućeg problema.
Šta se dešava tokom cyber napada na zdravstvenu ustanovu?
Cyber napadi na zdravstvene ustanove mogu se javiti u različitim oblicima, ali neki od najčešćih tipova napada uključuju:
- Ransomware: Ovo je vrsta malwera (zlonamjernog softvera) koja šifrira podatke, čineći ih nepristupačnima žrtvi. Napadač nakon uspješnog napada zahtijeva otkupninu za dešifriranje podataka.
- Phishing: Ova vrsta napada pokušava prevariti zaposlene u zdravstvenim ustanovama da otkriju lozinke ili druge osjetljive informacije. Phishing putem emaila često izgleda kao da je poslan od legitimnog izvora, poput IT odjela ili osiguravajuće kuće.
- Krađa podataka: Ovo se dešava kada neovlaštene osobe pristupe ili ukradu podatke o pacijentima. Zdravstveni podaci se mogu prodati na crnom tržištu, koristiti za izvršenje krađe identiteta ili čak ucjene.
- DDoS napadi: Ovi napadi pokušavaju onesposobiti web stranicu bolnice, servere ili računarske sisteme slanjem velike količine saobraćaja. To može spriječiti pružanje zdravstvene zaštite pacijentima i ometati rad bolnice.
Posljedice cyber napada na zdravstvenu zaštitu
Cyber napadi na zdravstvene ustanove mogu imati širok spektar negativnih posljedica, uključujući:
- Ugroženu sigurnost pacijenata: Cyber napadi mogu ometati pružanje zdravstvene zaštite, odgađati ili otkazivati hitne tretmane i ugroziti život pacijenata.
- Finansijski gubici: Bolnice mogu pretrpjeti značajne finansijske gubitke kao rezultat cyber napada. Troškovi obnove podataka, popravke sistema i plaćanja otkupnina mogu biti enormni.
- Ugrožena privatnost pacijenata: Cyber napadi mogu dovesti do krađe osjetljivih podataka o pacijentima, uključujući imena, datume rođenja, medicinske historijate i brojeve socijalnog osiguranja. Ovo može dovesti do krađe identiteta, ucjene, finansijskih gubitaka i emocionalne traume za pacijente.
- Reputacija: Cyber napad može u značajnoj mjeri ugroziti reputaciju zdravstvene ustanove. Pacijenti mogu izgubiti povjerenje u sposobnost bolnice da zaštiti njihove podatke, što može dovesti do gubitka posla i negativnog publiciteta.
- Psihološki učinak: Cyber napadi mogu imati značajan psihološki učinak na zaposlene u zdravstvu. Stres i anksioznost zbog napada mogu negativno uticati na moral i produktivnost zaposlenih.
Statistike o cyber napadima u zdravstvu
Cyber napadi na zdravstvene ustanove su sve češći problem. Izvještaj IBM-a iz 2023. godine pokazuje da je zdravstvo bila industrija najčešće pogođena napadima ransomwareom u 2022. godini. Istraživanje ističe da su napadi ransomwareom na zdravstvene ustanove porasli za 13% u odnosu na prethodnu godinu.
Studija koju je 2022. godine proveo HIPAA Journal otkriva da su troškovi krađe podataka u zdravstvu u Sjedinjenim Američkim Državama u prosjeku iznosili 499 dolara po izgubljenom zapisu u 2021. godini. To predstavlja značajno povećanje od 429 dolara po izgubljenom zapisu u 2020. godini.
Šta zdravstvene ustanove mogu učiniti da se zaštite od cyber napada?
Na sreću, postoje mjere koje zdravstvene ustanove mogu preuzeti kako bi se zaštitile od cyber napada. Neke od ključnih strategija uključuju:
- Razvijanje i implementacija robustnog plana zaštite od cyber napada: Ovaj plan treba da identifikuje potencijalne ranjivosti, definiše mjere zaštite i proceduru odgovora na incidente.
- Regularno ažuriranje softvera i sigurnosnih propisa: Zastarjeli softver i sigurnosni propisi čine zdravstvene ustanove ranjivim na napade. Bolnice moraju redovno ažurirati softver i pratiti najnovije sigurnosne propise.
- Obrazovanje zaposlenih o cyber sigurnosti: Zaposleni u zdravstvu predstavljaju prvu liniju odbrane protiv cyber napada. Bolnice moraju pružiti redovne edukacije zaposlenima o tome kako prepoznati i prijaviti phishing putem emaila ili SMS-a i druge prijetnje cyber sigurnosti.
- Osiguranje jake lozinke i politike pristupa: Zdravstvene ustanove moraju implementirati jake politike lozinki i ograničiti pristup osjetljivim podacima samo na ovlaštene osobe.
- Regularno snimanje i arhiviranje podataka: U slučaju cyber napada, regularno snimanje i arhiviranje podataka omogućit će zdravstvenim ustanovama brzo obnavljanje izgubljenih podataka.
- Investiranje u sigurnosne tehnologije: Bolnice moraju investirati u sigurnosne tehnologije poput antivirusa, firewalla i drugih naprednih sigurnosnih rješenja. Ove tehnologije mogu pomoći u identificiranju i sprečavanju cyber napada.
- Provjera pozadine i redovno provjeravanje zaposlenih: Prilikom zapošljavanja, bolnice bi trebale provjeriti pozadinu potencijalnih zaposlenih kako bi se osigurale da nemaju historiju kibernetičkih prekršaja. Također je važno redovno provjeravati pristup zaposlenih osjetljivim podacima.
- Saradnja sa kompanijama za cyber sigurnost: Zdravstvene ustanove moraju sarađivati sa kompanijama za cyber sigurnost kako bi se informirale o najnovijim prijetnjama i najboljim praksama zaštite.
- Regulatorno prilagođavanje: Zdravstvene ustanove moraju pratiti i implementirati sve relevantne zakone i propise o zaštiti pacijenata i zdravstvenih podataka.
Zaključak
Cyber napadi na zdravstvene ustanove predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti pacijenata, privatnosti podataka i financijskoj stabilnosti zdravstvenih ustanova. Međutim, postoje mjere koje zdravstvene ustanove mogu preduzeti kako bi se zaštitile i smanjile rizik od napada.
Implementacija robustnog plana zaštite od cyber napada, redovno ažuriranje softvera, edukacija zaposlenih i investiranje u sigurnosne tehnologije su ključne mjere za zaštitu pacijenata i osiguravanje kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite.
U današnjem digitalnom svijetu, cyber sigurnost mora biti prioritet za sve zdravstvene ustanove. Zaštita osjetljivih podataka pacijenata i pružanje sigurne i efikasne zdravstvene zaštite je zajednička odgovornost svih aktera u zdravstvenom sistemu.
