Prvi Svjetski indeks cyber kriminala koji rangira države kao izvor prijetnji

Novi indeks cyber kriminala otkriva najveće izvore cyber prijetnji na globalnom nivou.

Redakcija
Objavio Redakcija 5 min za čitanje
Mapa - Svjetski indeks cyber kriminala

Nakon tri godine intenzivnog istraživanja, međunarodni tim naučnika objavio je prvi “Svjetski indeks cyber kriminala”. U ovom indeksu identifikovani su ključni centri cyber kriminal na globalnom nivou rangiranjem država sa najvećim brojem cyber kriminalaca.

Indeks, objavljen u časopisu PLOS ONE, pokazuje da relativno mali broj država predstavlja najveću opasnost od cyber kriminalaca. Rusija se nalazi na vrhu liste, koju slijede Ukrajina, Kina, Sjedinjene Američke Države, Nigerija i Rumunija. Velika Britanija zauzima osmo mjesto.

Ko stoji iza Svjetskog indeksa cyber kriminala

Dr. Miranda Bruce, koautorica studije sa Univerziteta u Oxfordu i UNSW Canberre, izjavila je da će studija omogućiti javnom i privatnom sektoru da se usredsrede na ključne centre cyber kriminala i utroše manje vremena i sredstava na suprotstavljanje cyber kriminalu u zemljama gdje problem nije toliko izražen.

“Istraživanje koje leži u osnovi indeksa pomoći će u uklanjanju anonimnosti cyber kriminalaca i nadamo se da će doprinijeti borbi protiv rastuće prijetnje profitno motiviranog cyber kriminala”, rekla je Dr. Bruce.

“Sada imamo dublje razumijevanje geografske raspodjele cyber kriminala i načina na koji se razlikuje specijalizacija za različite vrste cyber kriminala u pojedinim državama”.

“Neprekidnim prikupljanjem ovih podataka moći ćemo pratiti pojavu novih centara i moguće je rano intervenirati u rizičnim zemljama prije nego što se razvije ozbiljan problem cyber kriminala”.

Prikaz najvećih centara cyber kriminala - Svjetski indeks cyber kriminala
Prikaz najvećih centara cyber kriminala – Svjetski indeks cyber kriminala

Podaci za Indeks prikupljeni su anketiranjem 92 vodeća stručnjaka za cyber kriminal iz cijelog svijeta koji se bave obavještajnim radom i istragama u oblasti cyber kriminala. Anketa je od stručnjaka tražila da razmotre pet glavnih kategorija cyber kriminala, da nominiraju države koje smatraju najznačajnijim izvorom svake od ovih vrsta cyber kriminala, a zatim da rangiraju svaku državu prema učinku, profesionalnosti i tehničkim sposobnostima njenih cyber kriminalaca.

Docent Jonathan Lusthaus sa Odsjeka za sociologiju Univerziteta u Oxfordu i Škole globalnih i regionalnih studija u Oxfordu, rekao je da je cyber kriminal uglavnom bio nevidljiv fenomen jer počinitelji često skrivaju svoje fizičke lokacije koristeći se raznim tehnikama zaštite.

“Zbog ilegalne i anonimne prirode njihovih aktivnosti, do cyber kriminalaca se teško može doći ili ih pouzdano ispitati. Oni se aktivno skrivaju. Ako pokušate koristiti tehničke podatke da locirate njihovo fizičko prisustvo, nećete dobiti ništa, jer cyber kriminalci napadaju koristeći internet infrastrukturu širom svijeta. Najbolje sredstvo kojim raspolažemo da nacrtamo sliku gdje se ovi počinitelji zapravo nalaze jeste anketiranje onih čiji je posao da ih prate”, rekao je Dr. Lusthaus.

“Nadamo se da ćemo proširiti studiju kako bismo mogli utvrditi da li su nacionalne karakteristike poput obrazovnog dostignuća, penetracije interneta, BDP-a ili nivoa korupcije povezane sa cyber kriminalom. Mnogi ljudi misle da je cyber kriminal globalan i fluidan, ali ova studija podržava stav da je on, poput oblika organiziranog kriminala, usko povezan sa određenim kontekstima”, rekao je profesor Federico Varese, koautor studije.

Svjetski indeks cyber kriminala razvijen je kao zajednička inicijativa Univerziteta u Oxfordu i UNSW Canberre.

Šta možemo zaključiti

Rezultati Svjetskog indeksa cyber kriminala mogu pomoći pojedincima i organizacijama da bolje razumiju prijetnje od cyber kriminala. Činjenica da relativno mali broj zemalja predstavlja većinu cyber prijetnji znači da se mjere zaštite mogu ciljati na te lokacije. Na primjer, poduzeća mogu biti opreznija prilikom poslovanja sa kompanijama iz zemalja koje su visoko rangirane na indeksu.

Također, važno je napomenuti da je cyber kriminal globalni problem, a pojedinci i organizacije moraju poduzeti mjere zaštite bez obzira na lokaciju. Ovo uključuje osnovne mjere cyber sigurnosti poput:

  • Korištenje jakih lozinki i česta promjena lozinki na svim računarima i uređajima.
  • Instaliranje i ažuriranje antivirusa i softvera za zaštitu od malvera.
  • Oprezno otvaranje e-pošte i priloga iz nepoznatih izvora.
  • Pravljenje regularnih sigurnosnih kopija važnih podataka.

Budite budni i učinite svoju dio u borbi protiv cyber kriminala!

Podijeli ovaj članak
Leave a comment

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *