Dezinformacije kao cyber prijetnja: Kako se mediji bore protiv lažnih vijesti

U dobi interneta i društvenih mreža, dezinformacije se šire brzinom svjetlosti. Lažne vijesti i tendenciozni sadržaji mogu imati značajan negativan uticaj na javni diskurs, političke procese i povjerenje javnosti u medije. Dezinformacije mogu izazvati podjele, otežati donošenje informiranih odluka i predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravoj demokratiji.

Mediji imaju ključnu ulogu u borbi protiv dezinformacija. Novinari i urednici moraju razviti strategije za provjeru činjenica, razotkrivanje lažnih vijesti i promociju medijske pismenosti kod publike.

Ovaj članak će istražiti izazove koji imaju mediji u borbi sa dezinformacijama, te razmotriti kako medijske kuće rade na suzbijanju ovog rastućeg problema.

Šta su dezinformacije i zašto su problem?

Dezinformacija se definiše kao lažne ili netačne informacije koje se šire, često namjerno. Za razliku od netačnih informacija, kod kojih ne mora postojati svijest o lažnosti informacije, dezinformacije se šire namjerno kako bi se manipuliralo javnim mišljenjem ili se postigli politički ili finansijski ciljevi.

Dezinformacije predstavljaju problem iz nekoliko razloga:

• Povjerenje javnosti: Širenje lažnih vijesti može umanjiti povjerenje javnosti u medije i institucije. Ljudi koji su preplavljeni dezinformacijama mogu postati skeptični prema svim informacijama, uključujući i pouzdane izvore.
• Polarizacija društva: Dezinformacije mogu podijeliti društvo i otežati konstruktivni dijalog. Lažne informacije koje se šire na društvenim mrežama mogu stvoriti "informacijske mjehuriće" gdje ljudi vide samo sadržaj koji potvrđuje njihova postojeća uvjerenja.
• Ometanje demokratskih procesa: Dezinformacije se mogu koristiti za uticaj na izbore i druge demokratske procese. Lažne informacije o kandidatima ili političkim pitanjima mogu zbuniti birače i odvratiti ih od glasanja.

Statistike o dezinformacijama u medijima

Utvrđivanje punog obima problema dezinformacija je izazovno. Međutim, nekoliko studija pruža uvid u njegovu rasprostranjenost. Istraživanje iz 2020. godine koje je proveo Pew Research Center otkrilo da je 86% Amerikanaca izjavilo da su se barem jednom prilikom susreli sa lažnim informacijama u online svijetu. Istraživanje također pokazuje da je 64% Amerikanaca izjavilo da je teško razlikovati prave vijesti od lažnih vijesti.

Globalna anketa koju je 2022. godine proveo institut YouGov otkrila je da gotovo tri četvrtine (72%) ispitanika iz 18 zemalja smatraju da je dezinformacija veliki ili vrlo veliki problem u njihovoj zemlji. Anketa također pokazuje da ljudi najviše dezinformacija vide na društvenim mrežama.

Kako se mediji bore protiv dezinformacija

Mediji se bore protiv dezinformacija na nekoliko načina:

• Provjera činjenica: Mnogo medijskih kuća ima posvećene timove za provjeru činjenica koji rade na razotkrivanju lažnih vijesti i dezinformacija. Ti timovi koriste razne metode za provjeru činjenica, uključujući istraživanje izvještaja, provjeru izvora i analizu podataka.
• Transparentnost izvještavanja: Mediji mogu poboljšati transparentnost svog izvještavanja tako što će jasno prikazati izvore svojih informacija i objasniti svoju metodologiju istraživanja. Ovo može pomoći čitateljima da sami procijene kredibilitet informacija.
• Saradnja sa društvenim mrežama: Mediji mogu surađivati sa društvenim mrežama kako bi identificirali i uklonili lažne vijesti. Nekoliko medijskih kuća surađuje sa Facebookom, Instagramom i drugim platformama na programima provjere činjenica.
• Promocija medijske pismenosti: Mediji imaju važnu ulogu u obrazovanju javnosti o tome kako identificirati i razotkriti lažne vijesti. Mnogo medijskih kuća objavljuje sadržaj o medijskoj pismenosti koji uči ljude kako da procijene izvore informacija i razviju kritičke vještine razmišljanja.
• Algoritmi i vještačka inteligencija: Neke medijske kuće eksperimentiraju sa korištenjem algoritama i vještačke inteligencije za identifikaciju potencijalnih lažnih vijesti. Ova tehnologija se može koristiti za brzo reagiranje na dezinformacije i upozoravanje čitatelja na potencijalno nepouzdane informacije.

Izazovi i budućnost borbe protiv dezinformacija

Borba protiv dezinformacija je trajni izazov. Širenje lažnih vijesti je brzo i prilagodljivo, a medijske kuće moraju kontinuirano prilagođavati svoje strategije. Neki od ključnih izazova uključuju:

• Algoritmi društvenih mreža: Algoritmi društvenih mreža često favorizuju sadržaj koji izaziva emocije i pokreće reakcije, čak i ako je taj sadržaj lažan. Ovo otežava medijima da svoje tačne izvještaje učine vidljivima publici.
• Finansijska istrajnost: Provjera činjenica i razotkrivanje lažnih vijesti zahtijevaju vrijeme i resurse. Manje medijske kuće možda nemaju budžet potreban za finansiranje robustnih timova za provjeru činjenica.
• Globalna priroda dezinformacija: Dezinformacije se mogu brzo širiti preko nacionalnih granica. Mediji moraju surađivati na međunarodnom nivou kako bi efikasno suzbijali ovo zlo.

Unatoč izazovima, mediji imaju ključnu ulogu u borbi protiv dezinformacija. Stvaranjem pouzdanih izvještaja, promocijom medijske pismenosti i razvijanjem novih strategija za identifikaciju i razotkrivanje lažnih vijesti, mediji mogu doprinijeti zdravijem i informiranijem javnom diskursu.

Šta možete učiniti protiv širenja dezinformacija

U borbi protiv dezinformacija važna je i uloga javnosti. Evo nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste bili informirani i izbjegli širenje lažnih vijesti:

• Provjerite izvore: Prije nego što podijelite informaciju online, provjerite izvor. Da li je objavljen na pouzdanoj web stranici ili na nepoznatom blogu? Ima li članak navedene izvore koji se mogu provjeriti?
• Budite kritični prema naslovima: Lažne vijesti često koriste senzacionalističke naslove kako bi privukle pažnju. Budite skeptični prema naslovima koji su previše dobri da bi bili istiniti i pročitajte cijeli članak prije nego što izvučete zaključke.
• Provjerite činjenice: Ako niste sigurni u validnost informacije, provjerite je kod nezavisnog provjeritelja činjenica. Mnogo medijskih kuća i nevladinih organizacija ima posvećene web stranice za provjeru činjenica.
• Razmislite prije dijeljenja: Prije nego što podijelite informaciju na društvenim mrežama, razmislite o njenom potencijalnom uticaju. Dijelite li nešto što je tačno i korisno, ili nešto što bi moglo pogrešno informisati druge?
• Budite medijski pismeni: Obrazovanje o medijskoj pismenosti može vam pomoći da razvijete vještine za identifikaciju i razotkrivanje lažnih vijesti. Mnogo online resursa i obrazovnih programa može vam pomoći da postanete informirani potrošač vijesti.

Zaključak

Dezinformacije su ozbiljna prijetnja medijima i zdravoj demokratiji. Međutim, nisu nerješiv problem. Mediji i javnost mogu surađivati na poboljšanju kvalitete informacija i promociji medijske pismenosti. Budući da se mediji i dalje razvijaju, borba protiv dezinformacija će zahtijevati stalne inovacije i adaptaciju. Informisanjem sebe i drugih o načinima identifikacije i razotkrivanja lažnih vijesti, možemo zajedno stvoriti bolje informisanu i otporniju javnost.