Cyber kriminal u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina, poput mnogih drugih zemalja svijeta, suočena je rastućom prijetnjom cyber kriminala. Ova vrsta kriminala obuhvata širok spektar ilegalnih aktivnosti koje se izvode preko interneta i digitalnih tehnologija. Od krađe identiteta i finansijskih prevara do malvera i DDoS napada, cyber kriminal nanosi značajnu štetu pojedincima, preduzećima i vladinim institucijama u BiH.

Ovaj članak pruža pregled najčešćih oblika cyber kriminala u Bosni i Hercegovini, metode i motive, kao i štetne posljedice koje izazivaju. Također razmotriti ćemo trenutno stanje cyber sigurnosti u BiH, uključujući zakonske okvire i institucionalne kapacitete za suprotstavljanje ovim prijetnjama.

Širok spektar cyber prijetnji u BiH

Cyber kriminal u BiH je raznovrstan i u stalnom razvoju. Evo nekih od najčešćih oblika:

• Krađa identiteta: Cyber kriminalci mogu ukrasti osobne podatke kao što su ime, prezime, broj lične karte, broj bankovnog računa i lozinke. Ove informacije se potom mogu koristiti za otvaranje lažnih računa ili čak počinjenje drugih kriminalnih aktivnosti u ime žrtve.
• Finansijske prevare: Preko lažnih web stranica, emaila ili phishing poruka, kriminalci pokušavaju da navuku korisnike da otkriju svoje financijske podatke ili prebace novac na lažne račune.
• Malver: Malver je štetni softver koji se može instalirati na računare ili mobilne telefone bez znanja korisnika. Malware može imati različite svrhe, uključujući krađu podataka, oštećenje uređaja ili iskorištavanje računara za korištenje u DDoS napadima.
• DDoS napadi: DDoS napadi (Distributed Denial-of-Service) pokušavaju da preopterete web stranicu ili online servis sa ogromnom količinom saobraćaja, čime se spriječava legitimnim korisnicima pristup.
• Iznude u cyber prostoru: Ovo je relativno nova vrsta cyber kriminala gdje se korisnici ucjene fotografijama, video zapisima ili drugim osjetljivim informacijama za novac ili druge usluge.
• Kriptovalute: Rast tržišta kriptovalute privlači i cyber kriminalce. Oni mogu koristiti zaražene računare i druga sredstva za “mining” (kopanje) kriptovaluta ili razvijati šeme za prevaru vezane za kriptovalute.

Posljedice cyber kriminala u Bosni i Hercegovini

Cyber kriminal u BiH ima široke i štetne posljedice za pojedince, preduzeća i institucije. Evo nekoliko konkretnih uticaja:

• Financijski gubici: Krađa identiteta, financijske prevare i druge vrste cyber kriminala mogu rezultirati značajnim financijskim gubicima za žrtve.
• Gubitak povjerenja: Cyber napadi mogu oštetiti ugled i poslovanje preduzeća, a također i izgubiti povjerenje javnosti u institucije i digitalne usluge.
• Psihološke posljedice: Cyber uznemiravanje, iznude, cyber bullying i druge vrste cyber kriminala mogu imati značajne psihološke posljedice za žrtve, uključujući strah, anksioznost i depresiju.
• Napadi na kritičnu infrastrukturu: Cyber napadi mogu ciljati na kritičnu infrastrukturu, poput energetskih mreža, zdravstvenih ustanova ili finansijskih institucija, što može dovesti do poremećaja u pružanju vitalnih usluga.

Trenuntno stanje cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je djelomično svjesna rastuće prijetnje cyber kriminala i poduzima određene korake za poboljšanje svoje cyber sigurnosti. Međutim, i dalje postoje značajni izazovi koji se moraju riješiti:

• Nedovoljno razvijen pravni okvir: Zakonski okvir za suprotstavljanje cyber kriminalu u BiH još uvijek se razvija. Potrebne su jasnije definicije, kao i efikasnije mjere za istragu i gonjenje počinitelja cyber kriminala.
• Ograničeni institucionalni kapaciteti: Institucije odgovorne za cyber sigurnost u BiH i državne sigurnosne agencije, suočene su sa nedostatkom ljudskih resursa i finansijskih sredstava za efikasno suprotstavljanje cyber prijetnjama.
• Nedovoljna informiranost građana: Mnogi građani u BiH nisu dovoljno informisani o cyber prijetnjama i načinima zaštite. Potrebne su edukativne kampanje za podizanje svijesti o cyber sigurnosti i promociju sigurnog ponašanja na internetu.
• Nedovoljna saradnja: Efikasna borba protiv cyber kriminala zahtijeva internacionalnu saradnju. BiH treba poboljšati svoju saradnju sa drugim zemljama i međunarodnim organizacijama u oblasti razmjene informacija i zajedničkih akcija protiv cyber kriminala.

Istragom i gonjenjem cyber kriminalaca u Bosni i Hercegovini uglavnom se bavi odjel za borbu protiv cyber kriminala unutar Federalne uprave policije i Jedinica za visokotehnološki kriminal unutar MUP-a RS-a. Dok postoje određeni kapaciteti na lokalnim nivoima oni nisu dovoljni za borbu protiv sofisticiranih oblika cyber kriminala.

Šta se može učiniti i kako djelovati preventivno?

Iako je potpuna eliminacija cyber kriminala neizvodljiva, postoje mjere koje pojedinci, preduzeća i institucije mogu preduzeti za smanjenje rizika i poboljšanje cyber sigurnosti:

• Individualci: Koristite jake i kompleksne lozinke i redovno ih mijenjajte. Budite oprezni prilikom otvaranja linkova i emailova od nepoznatih izvora. Instalirajte antivirus i antimalware softver i redovno ga ažurirajte.
• Kompanije: Implementirajte politike i procedure vezane za cyber sigurnost za svoje zaposlene. Educirajte zaposlene o najnovijim cyber prijetnjama i cyber higijeni na internetu. Regularno arhivirajte podatke i napravite plan za oporavak od cyber napada.
• Institucije: Razvijte i usvojite nacionalnu strategiju za cyber sigurnost. Obezbjedite odgovarajuće resurse za institucije odgovorne za cyber sigurnost. Sarađujte sa privatnim sektorom i civilnim društvom na podizanju svijesti i izgradnji otpornosti na cyber prijetnje.

Budućnost cyber kriminala u BiH

U BiH se očekuje da će cyber kriminal postati još sofisticiraniji i razvijeniji. Cyber kriminalci će vjerovatno usmjeriti svoje napade na nove ciljeve, poput internet stvari (IoT) uređaja. Također se očekuje da će se povećati broj ransomware napada, gdje se podaci šifriraju i traži se otkupnina za njihovo dešifriranje.

S druge strane, BiH će vjerovatno vidjeti i određene pozitivne promjene:

• Jači zakonski okvir: Očekuje se da će BiH nastaviti razvijati svoj pravni okvir za suprotstavljanje cyber kriminalu. Ovo će uključivati usvajanje novih zakona i propisa koji će bolje definirisati krivična djela povezana za cyber kriminalom i obezbijediti efikasnije mjere za istragu i gonjenje počinitelja.
• Povećani institucionalni kapaciteti: Vlada na državnom nivou ali i niži nivoi vlasti će vjerovatno povećati finansijska sredstva i ljudske resurse za institucije odgovorne za cyber sigurnost. Ovo će im omogućiti da efikasnije prate cyber prijetnje i reagiraju na incidente.
• Podizanje svijesti građana: Edukacijske kampanje i inicijative za podizanje svijesti o cyber sigurnosti će se vjerovatno nastaviti. Što više građana bude informisano o cyber prijetnjama i načinima zaštite, to će biti manje žrtava cyber kriminala.

Zaključak

Cyber kriminal je ozbiljna prijetnja Bosni i Hercegovini. Ova vrsta kriminala ima široke posljedice i zahtijeva višestruki pristup za suprotstavljanje. Kroz kombinaciju jačeg pravnog okvira, boljih institucionalnih kapaciteta, podizanja svijesti građana i saradnje svih relevantnih aktera, BiH može izgraditi otporniji digitalni prostor i zaštititi svoje građane i preduzeća od cyber prijetnji.

Uz napomenu: Ovaj članak pruža opšti pregled cyber kriminala u Bosni i Hercegovini. Za najnovije informacije i savjete o cyber sigurnosti, preporučujemo vas da pratite naš magazin.